Destinacija

Cavtat

Urbana jezgra Konavala

Cavtat je najveća i jedina urbana jezgra u Konavlima građena planski. Smješten je na poluotoku Rat, koji zajedno s poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. U njegovoj skladnoj arhitekturi lako je nazrijeti stoljetnu prirodnu, duhovnu i materijalnu pripadnost Dubrovačkoj Republici.

Cavtat, anitčki Epidaurus, bio je značajna rimska kolonija na ovim prostorima, koja prodorom Slavena i Avara u ove krajeve nakon pada Zapadnorimskog Carstva propada, a njegovi stanovnici izbjegnu u susjednu naseobinu Laus Rave Ragusu, iz koje nastaje Dubrovnik. U povijesnim izvorima Cavtat se spominje i imenom Ragusa Vecchia, što jasno govori o vezi ovih dvaju gradova. Za vrijeme Dubrovačke Republike, Cavtat je, nakon Dubrovnika, bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike.

Rijetka su mjesta poput Cavtata koja na tako malom prostoru pružaju posjetitelju tako mnogo. Prirodne ljepote, bogato kulturno i povijesno nasljeđe te ostali standardi turističke ponude usklađeni sa zahtjevima današnjih turista, čine ga jednom od najatraktivnijih destinacija na Jadranu.

Naslonjen na magični Dubrovnik i prelijepe Konavle u kojima još i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka, Cavtat čine idealnim mjestom za odmor, gdje svatko može pronaći ono što želi: uživati u miru skrovitih uvala i dugih šetnji uz more ili provoditi aktivan odmor uz brojne sportsko-rekreacijske, zabavne i kulturne programe koji se nude.

Konavle

Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Sa sjevera obrubljene konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se protežu do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spuštaju do pitomih uvala Cavtata i Oboda.

Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi „canale“, „canalis“, u lokalnom govoru „konali“, "kanali", što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat. Dostupni povijesni tragovi govore o životu na ovim prostorima još od paleolitskih i neolitskih vremena. Konavle dolaze pod vlast Dubrovačke Republike u 15. stoljeću, kada su ih Dubrovčani otkupili od tadašnjih vlasnika, bosanskih velikaša, plativši im sumu od 72.000 perpera. Konavle su Dubrovačkoj Republici bile od iznimne važnosti kako zbog poljoprivrede, stočarstva i pomorstva, tako i zbog strateškog značenja. Stoga su Dubrovčani čitavo vrijeme svoje vladavine, kao i na drugim svojim posjedima, vješto i učinkovito držali vlast, na čelu koje je u Konavlima bio knez, koji je stolovao u svom dvoru u Pridvorju.

Padom Dubrovačke Republike 1807. godine Konavle kratko prelaze pod francusku upravu, a zatim dolaze pod vlast Austro-Ugarske Monarhije pod kojom ostaju sve do njena raspada 1918. godine.

Povijesni hod civilizacija i kultura koje su ostavile trag na ovim prostorima danas možemo doživjeti kroz iznimno bogate materijalne tragove od prapovijesnih vremena do današnjih dana: ilirske gomile u Mikulićima, Mitrej u Močićima, stećci u Brotnicama i Sv. Barbara u Dubravci, sklop mlinica na rijeci Ljutoj, tvrđava Sokol Grad, zbirka Baltazara Bogišića, Kuća Bukovac, Mauzolej obitelji Račić.
Konavle danas doživljavaju svoj turistički procvat; pored Cavtata kao jedine urbane jezgre u Konavlima s turističkim kapacitetom više od 5000 postelja u hotelskom i privatnom smještaju, popularizacijom ruralnog turizma cijele Konavle postaju sve poželjnija destinacija za odmor.
Razvojem ruralnog turizma, a samim tim i gastroturizma, Konavljani se ponovno vraćaju poljoprivredi, obnavljaju seoska domaćinstva, vinarije, maslinike i vinograde, a sve s ciljem kako bi se posjetiteljima što bolje dočarao način života u Konavlima u prošlosti. Obnavljaju se tradicionalne konavoske kuće u kojima se pruža visokokvalitetna usluga ruralnog smještaja, razvijaju se i ostali sadržaji aktivnog odmora, pustolovnog turizma, pješačke i biciklističke staze i slično. Razvojem turizma došlo je do podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva čime su Konavle postale prostor idealan za život.

Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode... sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim.

Foto: https://visit.cavtat-konavle.com/hr/

Dubrovačko-neretvanska županija

Razvedena obala s mnoštvom otoka, ruralne sredine, bogata povijest, parkovi prirode i stoljetni spomenici kulture samo su dio onoga što Dubrovačko-neretvansku županiju čini jednom od najpoželjnijih turističkih destinacija svijeta.

Kao središte županije, ali i svjetske pažnje stoji grad Dubrovnik, sa svojim zidinama i kulama, koje su ga činile jednom od najefikasnijih, ali i najljepših utvrda za vrijeme Dubrovačke Republike. Jezgra starog dijela grada vrvi muzejima i spomenicima kulture koji zajedno pričaju nevjerojatnu priču ovog, kako ga je George Bernard Shaw nazvao, bisera Jadrana.

Ono što županiju zaista čini raznolikom je njezina obala s otocima čiji krajolik čine nevjerojatne ljepote. Elafiti, koji kriju nebrojene prirodne pejzaže - pješčane plaže, neotkrivene stjenovite uvale, savršeno u okružje uklopljene stoljetne građevine i netaknutu prirodu koja pruža prilike kako za aktivni odmor, tako i bijeg u nešto osamljeniji i mirniji.

Sljedeća stanica na morskom putu županije je poluotok Pelješac. Kao drugi najveći poluotok u Hrvatskoj, objedinjuje sve što Županiju čini posebnom; povijest, tradiciju, zadivljujuću obalu, more i netaknutu prirodu. Južni dio Pelješca utvrđen je gradom Stonom. Specifičnost ovog malog grada je u zidinama koje se protežu sve do Malog Stona i koje su svojom dužinom od pet kilometara druge najduže zidine u Europi. No Ston je poznat i po morskoj poslastici, kamenicama.

Moreška, Stari grad i dom Marka Pola, maslinici i vinogradi, stjenovite uvale i plaže, luke i lučice ukratko su opis Korčule.

Otok Mljet mjesto je koje ostavlja bez daha. Borove šume prekrivaju cijelu površinu otoka kao i nacionalni park koji je smješten u zapadnom dijelu otoka.

Lastovo – najveći otok u istoimenom arhipelagu kojeg čini 46 otočića i hridi s više od 70 posto zelene površine, čine ga uz Mljet najšumovitijim u Hrvatskoj. 2007. Godine proglašen je Parkom prirode.

Ipak, imajući u vidu sve blagodati morske obale ono što Dubrovačko-neretvansku županiju čini, ne samo geografski već i kao turističku destinaciju, još interesantnijom jest njezina ruralna sredina. Konavle, smještene samo 20-ak kilometara od Dubrovnika objedinjuju povijest, tradiciju i nevjerojatne krajolike koje na trenutke neodoljivo podsjećaju na unutrašnjost Hrvatske.

Dolina Neretve područje je iznimno bogato kulturom, prirodnim bogatstvima, tradicionalnih sportskih i glazbenih događanja.

Sa svojih oko 123 tisuće stanovnika, Dubrovačko-neretvanska županija nije najveća u Hrvatskoj, ali je zasigurno jedna od najbogatijih u svojoj prirodnoj raznolikosti. Razdvojena Neumom na dva dijela, ali povezana morem i poviješću s ostatkom Hrvatske idealno je utočište za one željne mira i spokoja, ali i destinacija nezaboravnih događanja za one željne aktivnijeg provoda. Neovisno o dobu godine, Dubrovnik i županija garantirano će vas ostaviti bez daha.

https://visitdubrovnik.hr/

Foto: Milan Kovač i Igor Brautović